Gravitacione zone trgovine
Gravitacija u osnovi nije pojam čije je izvorište i primjena u tzv. društvenim naukama, pa prema tome niti u ekonomiji koja pripada krugu tih nauka. To je tipično egzaktni pojam.
Izvor mu je u isto tako egzaktnoj nauci, konkretno u fizici. Suštinski, taj zakon se odnosi na konstataciju o uzajamnom privlačenju masa.
Prema Newtonu, privlačenje je ujedno i osnovno svojstvo masa. On je još 1681. godine izveo tzv. zakon gravitacije koji glasi:”....... svaka pojedinačna čestica mase privlači drugu česticu mase silom koja je proporcionalna umnošku njezinih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovih udaljenosti.........”
Mogućnost aplikacije ideje ovog zakona u kontekstu ekonomskih nauka, pokušao je 1931.godine analizirati Reilly, koji je definirao formulu gravitacije trgovine na malo rukovodeći se principom privlačenja masa.
On je pošao od pretpostavke da će neki grad sa većim brojem stanovnika biti privlačniji od nekog drugog grada sa manjim brojem stanovnika, za neko međumjesto koje se nalazi između ta dva grada.
Iz te pretpostavke Reilly je formulirao i svoju formulu koja određuje «graničnu točku» za područje privlačenja, između dva grada, determiniranu odnosima masa koje reprezentira njihovo stanovništvo . Ona glasi:
Gdje simboli označavaju:
- Dsc – udaljenost od manjeg mjesta
- Dxy – udaljenost između mjesta x i y
- Svc- stanovništvo većeg mjesta (x)
- Smc- stanovništvo manjeg mjesta (y)
Razvoj ovog modela išao je u smjeru kombiniranja drugih reprezentanata mase koja uzrokuje privlačenje umjesto broja stanovnika.
Tako se u daljnjim formulacijama drugih autora umjesto stanovnika pojavljuje: prodajna površina, količina prometa, sati putovanja i sl.
To je omogućavalo preciziranje trgovačkih područja za pojedine proizvode odnosno grupe proizvoda. Pojavljuje se čak i model koji opisuje privlačenje pacijenata i dr.
U našim uvjetima, barem koliko je nama poznato osim teoretskih naznaka u stručnoj literaturi i pokojeg seminarskog rada nema praktičnih pokušaja na primjeni ovog modela.
Ilustracije radi prikazat ćemo i primjer u našim uvjetima u kojem se nastoji determinirati gravitacijsko područje grada Zaboka u odnosu prema susjednim gradovima.
Radi se o određivanju granice trgovačkog područja od Zaboka prema Zlataru na istoku, Klanjcu i Pregradi na zapadu, Krapini na sjeveru, Donjoj Stubici na jugoistoku i Zaprešiću na jugu.
Numerički ulazni podaci tj., udaljenost u km i broj stanovnika za izračun granične točke trgovačkog područja grada Zaboka u odnosu na druge gradove su:
| UDALJENOSTI I STANOVNIŠTVO MJESTA | ||
|---|---|---|
| MJESTA | Udaljenosti u km | Broj stanovnika |
| Zabok | 0 | 9.365 |
| Krapina | 17 | 12.950 |
| Zlatar | 22 | 6.506 |
| Klanjec | 15 | 3.234 |
| Pregrada | 23 | 7.165 |
| Donja Stubica | 9 | 5.930 |
| Zaprešić | 16 | 23.125 |
Podaci za granične točke grada Zaboka pema drugim gradovima dobiveni su uvrštavanjem ulaznih podataka o udaljenostima pojedinih mjesta od Zaboka te i broja stanovnika gradova u naznačeni obrazac kako slijedi:
a) Za Zabok - Krapina
Granična točka trgovačkog privlačenja je na tom pravcu je 7,8 km od Zaboka (Krapina ima veći broj stanovnika pa se uzima udaljenost od Zaboka).
b) Za Zabok - Zlatar
Granična točka je 10,0 km od Zlatara prema Zaboku.
c) Za Zabok- Klanjec
Granična točka je 5,6 km od Klanjca prema Zaboku.
d) Za Zabok -Pregrada
Granična točka je 10,7 km od Pregrade prema Zaboku.
e) Za Zabok - Donja Stubica
Granična točka je 4,0 km od Donje Stubice prema Zaboku.
f) Za Zabok – - Zaprešić
Granična točka je 6,2 km od Zaboka prema Zaprešiću (Zaprešić ima veći broj stanovnika pa se uzima udaljenost od Zaboka).
Iz izračuna proizlazi da su granične točke i udaljenosti od njih za trgovačku zonu grada Zaboka sljedeće:
| GRANIČNE TOČKE U ODNOSU NA POJEDINE GRADOVE | |||
|---|---|---|---|
| MJESTA | Udaljenosti od Zaboka do drugih mjesta u km | Udaljenost granične točke od grada s manjim brojem stanovnika(u km) | Udaljenost granične točke od grada sa većim brojem stanovnika (u km) |
| Zabok | 0 | 0 | 0 |
| Krapina | 17 | 7,8 | 9,2 |
| Zlatar | 22 | 10,0 | 12,0 |
| Klanjec | 15 | 5,6 | 9,4 |
| Pregrada | 23 | 10,7 | 12,3 |
| Donja Stubica | 9 | 4,0 | 5,0 |
| Zaprešić | 16 | 6,2 | 9,8 |
U grafičkom smislu prikaz gravitacijskog područja grada Zaboka izgleda kako slijedi:
Sl.1. Trgovačka zona grada Zaboka
Ovako definirani obrazac za identifikaciju granica trgovačkog područja na bazi stanovništva kao reprezentanta predstavlja u suštini samo jednu moguću opću varijantu analize privlačnosti trgovine odnosno identifikacije granica zone trgovačkog privlačenja nekog mjesta.
Ona dakle samo u općem smislu daje prikaz područja trgovačke zone nekog mjesta. Temelji se, kao što smo vidjeli, samo na odnosu broja stanovnika dva grada. Za preciznije analize, kao što su zone pojedinih vrsta roba, moguće je koristiti i druge pokazatelje kao reprezentante masa.
Ipak, za detaljnija objašnjenja ovako definiranih granica trgovačke zone nekog grada ili korištenjem drugih reprezentanata, potrebno je po našoj ocjeni provesti svakako i odgovarajuće istraživanje koje će objasniti vjerodostojnost dobivenog rezultata i dati informacije relevantne za poslovnu politiku trgovačkih tvrtki.
Osnovni razlozi za primjenu ove metode analize privlačnosti pojedinih trgovina ili trgovačkih centara su:
- Pomoć kod određivanja lokacije trgovine i definiranja njezinog asortimanskog sadržaja.
- Ocjenjivanje uspješnosti rada jedinice trgovine.
Kod projektiranja novih trgovačkih objekata uvijek se postavljaju dva temeljna pitanja. Prvo se odnosi na problem lokacije trgovačke jedinice, a drugo na sadržaj njenog asortimana.
Na osnovu izrađene karte zona pojedinih trgovina u gradu, moguće je odrediti “praznine” u postojećem sustavu distribucije po vrstama roba.
To dakako može pomoći u procesu određivanje lokacije osobito ako se pored pukog izračunavanja područja kojeg zauzima trgovačka zona nekog prodajnog centra provede i detaljno istraživanje na potrošače koje mora biti fokusirano na problematiku potrebnog asortimana i uvjete prodaje.
Što se tiče ocjenjivanja uspješnosti rada trgovina, već same dimenzije površine trgovačke zone koja uvjetno rečeno «pripada» nekom trgovačkom centru, dosta govori o njegovim učincima.
Ipak i u takvim slučajevima mislimo da je nužno provođenje istraživanja koje će identificirati razloge privlačnosti trgovačkog centra, što je važno za vođenje poslovne politike.
Razlozi privlačnosti mogu biti razni. Primjerice to može biti široki asortiman ponude roba, ljubaznost osoblja, niske cijene, određene povoljnosti kod kupnje i dr.
Objavljeno u "Novi Informator" br. 5557-5558 od 9. lipnja, 2007.
