Koliko para, toliko... Interneta?
Dvadeset i prvo stoljeće, kompletna ljudska civilizacija postala je, svjesno ili nesvjesno, ovisna o svojevrsnom čudu zvanom internet. Internet je nastao ne tako davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća pod okriljem američke vojske. Sama bit interneta bila je omogučiti neograničene informacijske resurse što većem broju korisnika (bez naknade?).
Takvu svojevrsnu ideju imao je i slavni Nikola Tesla. Sama ideja besplatne mreže neograničenog znanja i broja korisnika zbilja je impresivna i pohvalna, tim više što je zaživjela. No međutim, stvari su se bitno promijenile od kako nas je Tesla napustio, ali i od prvog leta na Mjesec. Dvadeset i prvo stoljeće je, točnije 2010. godina, globalna financijska kriza u punom je jeku, internet sadržaj je i dalje u ogromnoj većini slučajeva ... BESPLATAN! Pohvalno? Ne baš ... Prije bih rekao nelogično.
Kada vam se na automobilu savije lim i odete autolimaru, da li očekujete od njega da vam naplati (masno) popravak? Da. Kada otiđete u dućan po kruh, niti ne razmišljate o tome da ćete ga dobiti besplatno, zar ne? Mogli bismo ovako u nedogled... Ili, dođete već spomenutom autolimaru, isti obavi popravak na vašem limenom ljubimcu i vi nikada sretniji otiđete na vožnju bez plačanja. Jer ipak, on će u svoju radnju staviti reklamni plakat "Auto boje i lakovi XX" za koje će dobiti tjednu, mjesečnu ili godišnju novčanu naknadu od iste te firme. Drugim riječima, današnje internet stranice pune su iritantnih bannera i pop-upova i sve mi se više čini da se stranice rade u svrhu profita putem bannera, a ne zbog sebe samih, da imaju neku svrhu.
Zašto sam spomenuo nelogičnost u ne naplačivanju internet sadržaja? Osobno nisam ljubitelj kapitalističkog društva, ali pošto promjene ne mogu nastupiti preko noći, zašto ne započeti sa sljedećim logičnim korakom - naplatom internet sadržaja? Mnogo je ljudi koji se žele baviti razvojem interneta, bilo da se radi o web programiranju i dizajniranju, administraciji sustava ili jednostavno ažuriranju sadržaja (pisanje kolumni i članaka). Reći ćete: "Pa zbog čega to ne čine ???"
Odgovor je - zbog neisplativosti! Da vidimo, biste li radije pisali kolumne, članke i novosti za neki internetski portal ili kosili travu? Pretpostavljam da ovo prvo. No, s obzirom da ćete biti premalo plaćeni, ukoliko uopće budete među sretnicima koji su za taj posao plaćeni, radije ćete primiti kosilicu u ruke i znojem zaraditi svoju plaću. Za to će vrijeme netko tko se ne zna služiti internetom biti na beskonačno dugoj listi na burzi rada, umjesto da sa smiješkom na licu kosi travu i svojim marljivim radom prehranjuje svoju obitelj.
Na primjer, Facebook prema svojim službenim statistikama trenutno ima preko 400 milijuna aktivnih korisnika. Da svaki od tih korisnika plati 1$ mjesečno, Facebook bi mogao mnogo lakše financirati svoj milijunski razvojni tim (također službene Facebook statistike), odnosno mogao bi odustati od zarade putem oglašavanja i pružiti svojim korisnicima brže i ljepše korisničko sučelje koje, osim navedenog, troši mnogo manje resursa, konkretno struje koja napaja mnogobrojne Facebook servere.
"Neće li Facebook propasti ako počne naplačivati svoj sadržaj?" - Najvjerojatnije hoće, ali samo ako i konkurencija ne krene njihovim stopama. Tada bismo dobili ravnopravnu tržišnu bitku, odnosno, prevlast boljeg i jeftinijeg web servisa, u ovom slučaju društvene mreže, koji nudi kvalitetnije usluge i brine o sigurnosti i zadovoljstvu svojih korisnika.
Ali ljepota interneta je u tome što ima mjesta za sve, barem za one koji planiraju živjeti od svoga rada. Facebook, Twitter, My Space... BMW, Ferrari, Toyota... Stvar ukusa, nije nužna propast jednog servisa / marke za opstanak drugog. Sjetite se samo koliko ste puta naišli na internet stranice pune raznih dezinformacija i netočnih sadržaja. Korisnici bi jednostavno shvatili koje stranice su točnije i plaćali bi urednicima istih (najvjerojatnije neku simboličnu svotu) te bi oni bili u prilici posvetiti se održavanju svojih internet stranica i dati korisnicima još bolji sadržaj itekako vrijedan njihova novca. Wikipedia je zbilja fascinantna, sveopća i lako dostupna enciklopedija znanja, a još k tome i besplatna! Ali usprkos tome još se uvijek na istoj može pronaći jako puno netočnih informacija.
Zamislite sada da svaki korisnik koji redovito koristi Wikipediu plati vlasniku stranice 10$ (oko 50kn) godišnje. Sasvim sigurno bismo dobili gotovo savršeno točnu online enciklopediju znanja koja bi se redovito ažurirala od strane ljudi koji bi za to bili plaćeni i koji bi odgovarali za svoje eventualne pogreške u radu. Drugim riječima, vlasnici / urednici Wikipedie mogli bi vam garantirati za sadržaj koji vam nude putem svoje stranice, isto kao i svi ostali servisi koji bi se naplaćivali.
Internet je neiskorišteno, virtualno, svjetsko tržište i do naplate internet sadržaja će doći prije ili kasnije, to je neizbježno, barem dok živimo u kapitalističkom društvu. No, to bi možda moglo biti i nešto najbolje što se istom tom društvu dogodilo. Naime, naplatom internet sadržaja došlo bi do ogromnog filtriranja istog, te bi prevladao samo onaj najkorisniji, tj. najtočniji. Svakome je jasno da društvo koje se temelji na novcu može opstati jedino ako će se novac vrtjeti u krug. To je upravo ono što internet može učiniti, obnoviti svjetsku ekonomiju.
Idi na vrh stranice ↑