Metoda prve naplate prihoda za procjenu potrebnih obrtnih sredstava
Kada se započinje poduzetnički poduhvat, pored dugotrajne imovine, dakle opreme, poslovnog prostora, zemljišta i sl., potrebno je odrediti i onaj početni iznos novčanih sredstava koji će nam koristiti za plaćanje i nabavku prve količine materijala za izradu našeg proizvoda, kao i plaćanje troškova dobave, financiranje plaća, plaćanje prvih poreza i doprinosa i sl.
Ukoliko ne raspolažemo sa takvim sredstvima ili su ona nedovoljna može se reći da je naš poduhvat već na početku loše započeo.
Naravno taj uloženi kapital, kojim smo omogućili realizaciju prvog poslovnog ciklusa, mora osigurati da se on, kroz prvu naplatu prihoda koja dolazi kroz kraće ili dulje vrijeme ponovno povrati, da bi se moglo krenuti u drugi proizvodni ciklus itd. Ukoliko se to tako ostvari onda je poduhvat započeo na prirodan način.
Iz svakodnevne prakse, svjedoci smo da domaće tvrtke svih vrsta imaju poteškoća sa problemima likvidnosti. A radi se zapravo o problemima s nedovoljnom razinom obrtnih sredstava.
U sklopu toga javljaju se i dvije bitne stvari. Obrtnih sredstava ne smije biti previše niti premalo. Ona moraju biti određena u onoj mjeri u kojoj su zaista potrebna. Ukoliko ih je premalo, dolazi do zastoja u poslovnom procesu što u pravilu rezultira raznovrsnim problemima uključivo i pojavu gubitaka.
Ukoliko ih je previše ona su onda dijelom neiskorištena. Ako se uzimaju kao kredit izazivaju i nepotrebni trošak kamate. Naravno, optimalnu količinu je teško utvrditi ali se ona mora nastojati što bliže procijeniti.
Postavlja se sada pitanje kako odrediti potrebna obrtna sredstva za naš poduzetnički poduhvat?
Metoda ima nekoliko, a jedna od najjednostavnijih metoda za procjenjivanje količine potrebnih obrtnih sredstava je metoda prve naplate prihoda.
U okviru nje kao input podaci, postoje samo dva elementa koja se moraju odrediti. Prvi se odnosi na troškove proizvodnje, dakle cijenu koštanja proizvodnje za reprezentativnu poslovnu godinu a drugi element je broj dana za koji se ocjenjuje da se može ostvariti prva naplata prihoda. Treći element odnosi se na ukupan broj dana za koji se očekuje da bi trajalo ukupno poslovanje tvrtke u godini dana. Za taj podatak obično se uzima broj 360 pa je stoga on unaprijed zadan. Obrazac je:
Pob = (Tp * d)/ 360
Gdje su (Pob) potrebna obrtna sredstva, (Tp) troškovi poslovanja i (d) broj dana za kojih se očekuje prva naplata prihoda.
Da bismo analizirali učinkovitost ovog modela najprije ćemo primjeniti jednostavni model godišnjeg planiranja rashoda. Pretpostavimo da se na godišnjoj razini za neku manju tvrtku planiraju ukupni rashodi na razini od 216.000 kuna u reprezentativnoj godini poslovanja, uz naplatu prihoda za 90 dana.
U strukturi godišnjih troškova od 216.000 kuna planiraju se u najgrubljoj varijanti za: materijalne troškove na razini mjeseca 2.000 kuna odnosno godišnje 24.000 kuna, plaće 12.000 mjesečno ili 144.000 kuna godišnje, i ostale troškove mjesečno 4.000 kuna odnosno 48.000 godišnje. To ukupno čini godišnje planiranih 216.000 kuna.
Pretpostavka je da nećemo imati prihoda barem 90 dana odnosno prva tri mjeseca. Ovdje kod procjene dana naplate prihoda trebamo uračunati 30 dana za traženje i ugovaranje posla, 30 dana za obavljanje posla i trajanje naplate oko 30 dana, što čini ukupno 90 dana.
Postavlja se sada pitanje kolika su potrebna obrtna sredstva za godišnje poslovanje ove tvrtke?
Odgovor na to pitanje pokušat ćemo dobiti najprije analizom definiranih podataka a onda kroz primjenu modela prve naplate prihoda.
Ako očekujemo prvu naplatu tek za 90 dana onda moramo imati obrtnog kapitala za čitav taj period. Dakle za tri mjeseca. Prema podacima iz plana trebalo bi nam obrtnih sredstava za tri mjeseca, kako slijedi: za materijal: 3 mjeseca * 2.000 = 6.000 kuna; za plaće 3 mjeseca * 12.000 kuna = 36.000 kuna i za ostale troškove 3 mjeseca *4.000 kuna = 12.000 kuna odnosno ukupno 54.000 kuna.
Ako sada primjenimo formulu iz modela prve naplate prihoda dobivamo:
Pob = (Tp*d) / 360 = (216.000*90) /360 = 54.000 kuna
Dakle dobili smo isti rezultat kao i kod planiranja bez primjene modela.
U gornjem primjeru dani vezivanja bili su jednaki za sve stavke troškova. Međutim ako pretpostavimo da će nam mjesečno za materijal trebati 2.000 kuna ali da moramo imati osigurani materijal za 6 mjeseci zbog teškoća u nabavi, potrebno nam je za to 12.000 obrtnih sredstava tj. 2.000 *6 mjeseci= 12.000 kuna. Za plaće trebamo osigurati barem za 3 mjeseca po 12.000 mjesečno odnosno ukupno 3*12.000 kuna =36.000 a za ostale troškove za 1 mjesec po 4.000 kuna dakle 1*4.000 kuna = 4.000 kuna, što čini ukupno 52.000 kuna na bazi jednostavnog planiranja.
Ako sada primjenimo formulu modela prve naplate prihoda onda ju moramo primjeniti pojedinačno za svaku stavku da bismo dobili u zbiru ukupna potrebna obrtna sredstva. Primjenom formule imamo da su potrebna obrtna sredstva:
Za materijal
Pob= (TPm*d)/360 = (24.000*180)/360= 12.000 kuna
Za plaće
Pob= (TPl*d)/360 = (144.000*90)/360= 36.000 kuna
Za ostale troškove
Pob= (TPo*d)/360 = (48.000*30)/360= 4.000 kuna
Što čini ukupno: 12.000+36.000+4.000 = 52.000 kuna kao i po sustavu neposrednog planiranja.
Prema tome ako pretpostavljamo procjene na razini istog trajanja vezivanja sredstava, dovoljno je primjeniti obrazac na ukupnoj razini troškova i broj dana do prve naplate prihoda (dani vezivanja sredstava ). Ako se pak razlikuju dani vezivanja pojedinih stavaka obrazac modela primjenjujemo za svaku stavku pojedinačno.
