Teritorijalni indeks kupovne snage
Jedan od problema s kojima se trgovačka društva sučeljavaju kod planiranja prodaje svojih proizvoda, jest ocjenjivanje apsorpcijske sposobnosti tržišta.
Pod tim pojmom podrazumijevamo količinu roba koju je moguće plasirati na nekom konkretnom trgovačkom području, teritoriju, regiji, gradu, općini i sl.
Jedna o metoda koja se za te svrhe kod nas gotovo i ne upotrebljava je tzv. teritorijalni indeks kupovne snage (BPI- Buying Power Index)1). Za razliku od nas taj indeks se već dugo koristi u razvijenim ekonomijama SAD, Francuske, Italije i dr.
Prema definiciji AMA (American Marketing Association), «Indeks kupovne snage (BPI) pokazuje postotak udjela pojedinog zemljopisnog područja u ukupnom maloprodajnom potencijalu zemlje.
On se koristi obično, za alokaciju novih maloprodajnih jedinica, ali služi i za procjenu analizu mogućnosti odnosno vrednovanje rada postojećih prodavaonica maloprodaje u tim područjima.» 2)
Teritorijalni indeks kupovne snage je multifaktorski indeks. Sastoji se od ocjene udjela pokazatelja maloprodaje, stanovništva i efektivnog dohotka stanovništva za kupnju na nekom području u totalu na razini države. Njegova formulacija u općem smislu dana je u sljedećem obrascu:
Gdje simboli označavaju: BPI - indeks kupovne snage, D - postotak udjela od raspoloživog dohotka za kupnju trgovačkog područja, R - postotak udjela od maloprodajnog prometa od ukupnog prometa, P - postotak udjela stanovništva odručja od ukupnog stanovništva.
Indeks kupovne snage općeg tipa, je jednostavna aritmetička sredina navedena tri faktora. On pokazuje sintezu potencijala kupovne snage nekog trgovačkog područja u maloprodaji.
U pojedinim verzijama svaki od navedenih faktora, množi se sa određenim ponderima. Oni se dobivaju nakon provođenja odgovarajućih istraživanja. Konkretnije praćenja definiranog indeksa kupovne snage nakon određenog vremena, tj. kada se utvrdi utjecaj pojedinog faktora na realizaciju maloprodaje na određenom području.
U osnovnoj verziji indeksa, koju razmatramo, dakle bez ponderiranja, valja voditi računa da veliki broj stanovnika ne mora značiti i veliki maloprodajni promet. Isto tako veliki maloprodajni promet ne mora značiti i samo veliku potrošnju stanovnika na tom području, već dobro organiziranu i strukturiranu trgovinu, koja gravitacijski privlači kupce iz drugih područja, što je važno za lokacijske analize i ocjenu privlačnosti trgovačkog područja.
Visoke plaće ne moraju istovremeno indicirati značajnu maloprodaju u konkretnom pdoručju, jer se dio njih može trošiti i na drugim područjima i slično.
Stoga su svakako, nužna odgovarajuća istraživanja i dulje vremensko praćenje karakteristika indeksa, odnosno utjecaja njegovih faktora na realizaciju maloprodaje, kako bi se sagledala njegova stvarna vrijednost i izvršila ponderacija njegovih faktora.
U cilju ilustracije naznačit ćemo jednostavan numerički primjer, gdje se izračunava indeks kupovne snage na regionalnoj razini i to u njegovom osnovnom modelu, što je uzeto zbog jednostavnosti, ali i zato, što ne raspolažemo potrebnim statističkim podacima iz razloga što ih naša statistika ne vodi.
Pretpostavka je da regija ima četiri trgovačka područja A,B,C i D čija su obilježja dohodak stanovnika, promet maloprodaje i broj stanovnika dana u tablici.
| PRORAČUN INDEKSA KUPOVNE SNAGE-ULAZNI PODACI | |||
|---|---|---|---|
| Područje | Plaće (D) | Maloprodajni promet(R) | Stanovništvo(P) |
| A | 24.000.000 | 16.800.000 | 6.000 |
| B | 45.000.000 | 29.250.000 | 9.000 |
| C | 42.000.000 | 31.500.000 | 14.000 |
| D | 10.500.000 | 6.825.000 | 3.000 |
| Ukupno | 121.500.000 | 84.375.000 | 32.000 |
BPI - teritorijalni indeks kupovne snage izračunat je kao jednostavna aritmetička sredina postotnih udjela navedena tri faktora.
| PRORAČUN INDEKSA KUPOVNE SNAGE ( u %) | ||||
|---|---|---|---|---|
| Područje | Plaće (D) | Maloprodajni promet (R) | Stanovništvo(P) | BPI |
| A | 19,75 | 19,91 | 18,75 | 19,47 |
| B | 37,04 | 34,67 | 28,13 | 33,28 |
| C | 34,57 | 37,33 | 43,75 | 38,55 |
| D | 8,64 | 8,09 | 9,38 | 8,70 |
| Ukupno | 100,00 | 100,00 | 100,00 | 100,0 |
Izračunati indeks kupovne snage (BPI), ukazuje nam da je apsorpcijski po maloprodajnom potencijalu najznačajnije područje C, dok najmanju kupovnu snagu ima područje D. Međutim, ovako simplificirano tumačenje izračunatog indeksa nije dovoljno. Potrebni su i dodatni pokazatelji analize koji će upozoriti i na njegove druge karakteristike, a s time i na obilježja pojedinih područja u smislu kupovne snage.
To je najprije Koeficijent odnosa kupovne snage područja- koji nam pokazuje za koliko je apsorpcijski potencijal nekog područja veći odnosno manji od potencijala nekog drugog područja.
Drugim riječima zanima nas koliko je moguće osigurati više plasmana proizvoda dakako u potencijalnom smislu na jednom području u odnosu na drugo. Za te svrhe koristi se koeficijent ovog oblika:
gdje simboli označavaju: Ko – koeficijent odnosa kupovne snage područja, BPIo – kupovna snaga područja koje se testira, BPIx – kupovna snaga ostalih područja (pojedinačno)
Proračun je kao što se vidi vrlo jednostavan. Izabere se područje koje će biti testirano, uzme njegov indeks kupoivne snage (BPIo) i stavlja u odnos sa indeksom kupovne snage (BPIx) svakog od ostalih područja pojedinačno, kroz što su dobiveni podaci promatrani u retcima tablice.
Vrijedi dakako i obrnuta računica, gdje se indeks kupovne snage (BPIx) ostalih područja pojedinačno, stavlja u odnos sa indeksom kupovne snage (BPIo) testiranog područja što predstavljaju podaci u kolonama tablice. Zaključci su dakako isti ali iskazani na dva načina.
Ukoliko je (Ko>1), postoje veće mogućnosti potencijalnog plasmana na promatranom području u odnosu na drugo područje, ako je (Ko< 1), te mogućnosti su manje. Ukoliko je (Ko=1), mogućnosti potencijalnog plasmana na dva područja su iste.
| PRORAČUN ODNOSA KUPOVNE SNAGE-PODRUČJA | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Područje | BPI | KoA | KoB | KoC | KoD |
| A | 19,47 | 1,00 | 0,59 | 0,51 | 2,24 |
| B | 33,28 | 1,71 | 1,00 | 0,86 | 3,82 |
| C | 38,55 | 1,98 | 1,16 | 1,00 | 4,43 |
| D | 8,70 | 0,45 | 0,26 | 0,23 | 1,00 |
| Ukupno | 100,00 | ||||
Izračunati koeficijenti pokazuju, da se u područje A može potencijalno plasirati manje nego u područjima B i C ali i čak 2,24 puta više nego u područje D.
U područje B se može plasirati manje nego u području C ali više nego u područja A I D
Što se tiče područja C u njega se može plasirati najviše u odnosu na sva tri ostala područja, što je i logično s obzirom da je ono prvo po udjelima svih uzetih faktora od kojih se sastoji indeks kupovne snage.
U pogledu područja D u sva tri ostala područja se može plasirati više nego u njega.
Indeks koncentracije ili indeks kvalitete ( Quality index), je daljnji pokazatelj kojeg koristimo u analizi teritorijalnog indeksa kupovne snage. On pokazuje , kakva je koncentracija kupovne snage po stanovniku. Dobiva se korištenjem slijedećeg obrasca:
gdje je Qi indeks koncentracije , a ostali simboli su poznati.
| INDEKS KONCENTRACIJE KUPOVNE SNAGE | |||
|---|---|---|---|
| Područje | BPI ( u %) | P( u %) | Qi ( u %) |
| A | 19,5 | 18,8 | 1,04 |
| B | 33,3 | 28,1 | 1,18 |
| C | 38,6 | 43,8 | 0,88 |
| D | 8,7 | 9,4 | 0,93 |
| Ukupno | 100,0 | 100,0 | |
On pokazuje koliko se postotaka BPI nalazi raspoređeno na 1% udjela stanovništva određenog područja u ukupnom stanovništvu regije.
Iz tablice uočavamo da je najveća koncentracija kupovne snage u području (B) tj., 1,18%, a najmanja u području (C) gdje iznosi 0,93%.
Prema BPI područje C je prvo na rang listi. Prema indeksu koncentracije, ono je posljednje. To znači da je niska kupovna moć po jednom stanovniku u području C, dok je u područjima B i A pa čak i u D ona veća. To je vrlo značajan pokazatelj za definiranje planskih veličina prodaje.
Indeks prodajnih aktivnosti ( Index Sales Activity) - je daljnji pokazatelj koji se koristi u analizi teritorijalnog indeksa kupovne snage.
On predstavlja odnos između indeksa maloprodajnog prometa i indeksa stanovništva.
Na taj način pokazuje koliko se postotaka udjela maloprodajnog prometa raspoređuje na 1% od udjela u stanovništvu određenog područja u čitavoj regiji. Odnos je slijedeći:
gdje je ISA indeks prodajnih aktivnosti a ostali simboli su poznati.
| INDEKS PRODAJNIH AKTIVNOSTI | |||
|---|---|---|---|
| Područje | R –Maloprodajni promet( u %) | P -Stanovništvo(u %) | ISA – Indeks prodajnih aktivnosti(u %) |
| A | 19,91 | 18,74 | 1,06 |
| B | 34,67 | 28,13 | 1,23 |
| C | 37,33 | 43,75 | 0,85 |
| D | 8,09 | 9,38 | 0,86 |
| Ukupno regija | 100,0 | 100,0 | |
Iz podataka se vidi, da je područje C prvo po udjelu maloprodajnog prometa i stanovništva te ima najveći potencijal maloprodaje (BPI) u regiji, ali da najveći indeks prodajnih aktivnosti ipak ima područje B, jer se na 1% udjela stanovnika područja B u stanovništvu regije, raspoređuje 1,23% maloprodajnog prometa.
To upućuje da postoji niski dohodak po stanovniku u području C u odnosu na dohodak po stanovniku u području B, gdje je on veći pa su i konkretne aktivnosti maloprodaje izraženije. Iz ovoga slijedi informacija da je područje C zanimljivo s obzirom na ukupan maloprodajni potencijal, ali ne i po stanovniku. Po tom kriteriju zanimljivije je područje B.
Indeks pogodnosti- može se dogoditi da je indeks kupovne snage (BPI) jednak u dva ili više područja. U tom slučaju postoji nedoumica koje je područje atraktivnije za planiranje plasmana. Zato moramo izračunati, tzv. indeks pogodnosti, koji pokazuje karakteristiku većeg broja gradskog urbanog stanovništva, što znači i da je pogodnije za plasman luksuznijih proizvoda i općenito pogodnije za plasman proizvoda. On se računa kao umnožak indeksa koncentracije postotnog udjela gradskog stanovništva u stanovništvu regije.
| INDEKS POGODNOSTI | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Područje | Stanovništvo | Gradsko stanovništvo | Indeks koncentracije | Indeks pogodnosti | ||
| Broj stanovnika | Udjel u % | Gradsko stan. | Udjel gradskog stanov. u ukupnom u (%) | |||
| A | 6.000 | 18,74 | 5.000 | 83,3 | 1,04 | 86,63 |
| B | 9.000 | 28,13 | 7.000 | 77,8 | 1,18 | 91,80 |
| C | 14.000 | 43,75 | 2.000 | 14,3 | 0,88 | 12,58 |
| D | 3.000 | 9,38 | 1.000 | 33,3 | 0,93 | 30,97 |
| Ukupno regija | 32.000 | 100,0 | 15.000 | 46,9 | ||
Obrazac za izračun indeksa pogodnosti je:
Gdje simboli označavaju (Ip) – indeks pogodnosti, (Gs) - udjel gradskog stanovništva u pojedinom području a (Qi) je indeks koncentracije kupovne moći pojedinog područja. Podaci u tablici govore, da unatoč tome što je područje C najznačajnije po (BPI) ono nije i najpogodnije za plasman, jer ima malo gradskog stanovništva. Najpovoljnije za plasman je područje B koje ima najveći postotak gradskog stanovništva ali i najveći indeks koncentracije kupovne snage.
Prema tome, BPI-Indeks kupovne snage daje nam korektnu ranglistu ukupnog maloprodajnog potencijala (indeks potrošnje) pojedinih područja u okviru neke regije, ali nam korištenje drugih pokazatelja otkriva strukturu čimbenika na temelju kojih je ona izgrađena, što vjerodostojnije prikazuje čitavu analizu na bazi tog koncepta.
- Dr. A. Bazala : Metode istraživanja tržišta II izdanja, Progres, Zagreb, 1966. godine
- AMA, Dictionary of Marketing terms, www.marketingpower.com
